Od 1. lipnja trošarina na pivo povećat će se za 7 posto, što vlada tvrdi da je u težnji za zdravstvenim ciljevima.
Mali pivari upozoravaju da je industrija u problemima, a trošarine su već sada veće nego u susjednim zemljama.
Slovenski pivari pozivaju vladu da povuče povećanje trošarina na pivo najavljeno za 1. lipnja, a nadležna ministarstva, posebno financijska, da budu razumna i pronađu daljnja rješenja. Kako su upozorili na konferenciji za novinare, zvone na uzbunu, jer bi povećanje moglo mnoge pivovare gurnuti u crveno i na kraju ih potopiti. Direktorica Komore poljoprivrednih i prehrambenih poduzeća (GZS),
Tatjana Zagorc, naglasila je da je u posljednje vrijeme doneseno 11
novih financijskih opterećenja za gospodarstvo, a veća trošarina na pivo
novi je udarac za pivarsku industriju. "Znamo da mi kao sektor moramo doprinijeti svojim dijelom, ali negdje postoji prekretnica i tu smo točku u pivarstvu odavno prošli", uvjerena je. Prema njezinim riječima, slovensko pivarstvo doprinosi državnom proračunu s 290 milijuna eura, od čega 90 milijuna eura dolazi od trošarina. Osim toga, svako radno mjesto u sektoru znači šest radnih mjesta u drugim industrijama, tako da ukupno osigurava više od 8000 radnih mjesta. Kako je Zagorec također rekla, u Sloveniji postoje 94 pivovare koje su obvezne plaćati trošarinu, od kojih je jedna veća, naime Pivovarna Laško Union, dok su ostale craft pivovare, na koje su povezane i ugostiteljska i turistička industrija. Veće trošarine na pivo imat će negativne posljedice i za ove dvije industrije, upozorila je. Predsjednik Udruge slovenskih pivovara i predstavnik pivovare Reservoir Dog, Andrej Sluga, podcrtao je da osnovni problem nije povećanje trošarina, već činjenica da su one već među najvišima u Europskoj uniji. Kako se danas moglo čuti, ona je 70 posto viša od trošarine u Italiji, 140 posto viša od one u Hrvatskoj, 150 posto viša od Austrije i 180 posto viša od Mađarske. Sluga je podsjetio da se povećanje trošarina na pivo temelji na ideji Strateškog vijeća za hranu, kako bi se na ovaj način podigao ulazni prag za konzumaciju alkohola, ističući pritom da je Slovenija jedina zemlja u Europi, uz Grčku, koja ima vrlo visoku trošarinu na pivo, ali nema trošarinu na vino, iako je "količina etilnog alkohola koju Slovenci godišnje konzumiraju uz pivo i vino jednaka". Smatra to diskriminirajućim. Također je istaknuo da povećanje trošarina dolazi u vrijeme kada je pivarstvo već u problemima. Nakon epidemije Covid-19, energetske krize, rasta cijena sirovina i usluga te opće inflacije, koju je pratilo povećanje plaća ili troškova rada, industrija se "nikada nije stvarno oporavila". Nije moglo prebaciti veće operativne troškove na potrošača, "jer tržište ima svoje zakone". Marko Jamnik (Pivovarna Tektonik) objasnio je da već plaćaju oko 60.000 eura trošarine godišnje i da bi za taj iznos mogli zaposliti dvije osobe u proizvodnji. Troškovi se smanjuju na sve strane, pa se boji za sudbinu pivovare s povećanim opterećenjem. "Ovi porezi više nisu normalni", nastavio je Igor Lazar (Pivovarna LOO-BLAH-NAH). "Stvarno smo stisnuti koliko je to moguće. Ovdje više nema mjesta za nove poreze", rekao je, dodajući da je Slovenija preopterećena u svim područjima. Prema njegovim riječima, to je i posljedica visokih cijena piva u barovima, koje su već na razini Austrije i Italije, dok u inozemstvu imaju četiri puta veće marže u ugostiteljstvu, dok u Sloveniji imaju jedva dvostruko više, što nije dovoljno za ugostiteljstvo. „Ovo je sramota svih sramota“, komentirao je Vladinu mjeru Luka Rojnik (pivovara Green Gold Brewing). Janez Skok (Pivovara Maister) u međuvremenu je istaknuo da se u Sloveniji proizvode vrhunska piva, što je prepoznato i u inozemstvu, te da bi država trebala pomoći sektoru, a ne ga dodatno opteretiti. Jože Podobnik (Pivovara Zajc) također je pozvao državu ne samo da povuče uredbu, već i da snizi trošarinu na pivo na razinu susjednih zemalja te pomogne pivarskom sektoru financijskim poticajima. Strateško vijeće za zdravstvo u početku je predložilo promjenu
trošarine na alkohol i alkoholna pića na razinu inflacije, naime od
posljednje promjene trošarine, što bi značilo povećanje od 25,7 posto.
Nakon što je Ministarstvo financija provelo nekoliko razgovora sa
zainteresiranim stranama, predložilo je znatno niže, sedam posto
povećanja trošarine. „Tražili smo kompromis između očekivanja zdravstvene struke i očekivanja gospodarstva. Nitko nije zadovoljan, ali to je obično slučaj s kompromisima“, rekao je ministar financija Klemen Boštjančič u izjavi za medije u Ljubljani. |